23:07 INTERVIJU:UOCI OBILJEZAVANJA DANA OTPORA-ZVORNIK |
Uoči obilježavanja Dana otpora, razgovarali smo sa Muhamedom Čikarićem, članom rukovodstva SDA u Zvorniku tom prilikom za nas portal je rekao.
Povratnici u Podrinju su izloženi segregaciji Bošnjaci u Zvorniku će početkom aprila obilježiti Dane otpora. To je podsjećanje na otpor koji su bošnjački patrioti od osmog aprila 1992. godine pružili agresoru iz Srbije. Obilježavanje Dana otpora godinama je bilo prilično šematizirano. Vremena se mijenjaju, pa nove okolnosti nameću potrebu da se ova manifestacija osmisli na drugačiji način.
„Dane otpora godinama obilježavamo obilaskom porodica poginulih boraca, mezarluka i brojnim vjerskim manifestacijama u mjestima povratka. Došlo je vrijeme, da mijenjamo sadržaj manifestacija posvećenih Danima otpora. Prvenstveno se moramo početi baviti statusom povratnika i boraca koji su se vratili u predratni zavičaj ", poručuje Muhamed Čikarić. Šta karakteriše status Bošnjaka povratnika u Podrinje? „Povratnici nisu ravnopravni ni sa Bošnjacima u F BiH, niti sa Srbima u RS-u. Povratnici su izloženi mnogostrukoj segregaciji. U proklamovanom pravu su ravnopravni, a u praksi su povratnici ugroženi u sferi zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja, pa i drugim sferama života". Kako segregacija izgleda u svakidašnjici? „Borac Armije BiH, povratnik u RS nije ravnopravan sa kolegom u F BiH. Nema pravo na borački, niti stambeni niti poduzetnički kredit. Mora se odjaviti u RS-u i prijaviti u F BiH, da bi uopšte mogao konkurisati za kredit. Problem je i u sferi zdravstva. Moji roditelji su se 2.000. godine vratili u Kamenicu kod Zvornika. Moj rahmetli brat Ermin – Gero je poginuo u ratu. Zato roditelji – posredstvom boračko-invalidskih struktura - imaju pravo i na zdravstvenu zaštitu u F BiH. Kada sam došao da im u Tuzli ovjerim knjižice tamo su mi tražili lične karte. Kada sam dao, rekli su nema ovjere, neka se prijave u F BiH i biće u redu. Kada poledate samo ova dva problema, ja se pitam – kakva je bošnjačka politika u sferi povratka. Ako neke prognaničke populacije imaju neka prava dok su u F BiH, zašto im se to ukida kada se vrate u RS-a, jer im i tamo uskraćuju sve što mogu. Zbog svega se pitam, ima li u tome uopšte bilo kakve osmišljene politike povratka", rezignirano ističe Muhamed Čikarić. Kažete da se bošnjačkim povratnicima uskraćuju neka prava u RS-u. Možete li pomenuti koja? „U RS-u povratnicima prava ne ukidaju u sferi zakona, već u praksi. Na primjer, sredstva koje za prognane daje Vijeće ministara BiH, vlasti RS-a uglavnom troše za Srbe koji tu opstaju. Sredstva bivaju utrošena za prognane, ali za opstanak Srba, a ne za njihov ili povratak Bošnjaka. Drugi problem je što razne NGO za ulaganje sredstava u povratničke poduhvate, traže projekte i dokumentaciju koja puno košta i običan čovjek ih ne zna napraviti. U toj situaciji povratnici trebaju uložiti novac za projekte i dokumentaciju, a možda neće dobiti donaciju. Zato često mnogi odustaju da se prijave. Treće, u Zvorniku i RS-u, ne poštuju Zakon o lokalnoj upravi i samoupravi. Po tom Zakonu u upravi i u javnim firmama struktura zaoposlenih, pogotovo u rukovodećim tijelima, treba odražavati nacionalni paritet sa posljednjeg popisa, znači prije rata. Međutim, u Zvorniku su, samo u Policiji pod pritiskom međunarodnih faktora zaposlili određen broj Bošnjaka povratnika i nigdje više. S vremenom i u Policiji je sve manje Bošnjaka, jer im po pravilu daju dozvole za prelazak u SIPU, graničnu službu, OSU i slično, a ne zapošljavaju nove Bošnjake. Tako da ni tamo nema pariteta. U prosvjeti, zdravstvu i drugim javnim djelatnostima Bošnjaci povratnici su prava rijetkost. Zar to ne pokazuje da se, na perfidan način, Bošnjacima u Podrinju uskraćuju prava", pita se Muhamed Čikarić. Kakav je paritet Bošnjaka bio na posljednjem popisu, a kakav je sada u javnim ustanovama i preduzećima? „Po posljednjem popisu Bošnjaka /Muslimana/ je u opštini Zvornik bilo 48.102 ili 59,16 posto. Sada ih je u brojnoj administraciji opštine zaposleno do 12, u Sudu do osam, Policiji sedam, zudravstvu do 10. U javnim preduzećima ih nema. U pomenutim ustanovama je zaposleno nekoliko stotina ljudi, po pravilu Srba i to kao da malo kome smeta, ili malo ko to hoće i smoje komentarisati", kaže Čikarić. Tokom boravka u Zvorniku čuli smo neke zanimljive podatke, koji govore o perfidnim potezima rukovodioca i srpske i bošnjačke nacionalnosti. Zbog politike u F BiH, mnogi povratnici ne uzimaju dokumente RS-a, već zadržavaju federalna, kako bi mogli aplicirati za razne donacije i pomoći. Zato, na izborima Bošnjaci imaju katastrofalne rezultate. U SO Zvornik je 31 zastupnik. Od toga je samo pet Bošnjaka. Tri su iz SDA, a dva iz SDP. Vehid Kadrić – Keba član SDP je predsjednik SO. „SDA je u Zvorniku tražila paritet zaposlenih u javnim preduzećima i upravi prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, ali je taj zahtjev SNSD elegantno izbjegao tvrdnjom da je tokom rata opština podijeljena, jer su Sapna i Rastošnica ostale u F BiH, pa su navodno tamo zaposleni Bošnjaci. Takav odgovor potpisao je i predsjednik SO. U Sapni je praktično zaposlena šaka ljudi, ali je i to bio razlog da se izbjegne poštivanje Zakona. Tako se radi u RS-u i Zvorniku. Zato tamo nema zaposlenih Bošnjaka u upravi i javnim djelatnostima, nema ih u poduzetništvu i slično. To kao da nikome ne smeta", tvrdi Čikarić Skupština opštine Zvornik nekad donosi čudne odluke, koje povratnike praktično tjeraju na povratak u F BiH. Karakteristična je skupštinska odluka o zdravstvenoj nadležnosti. Mještanima Snagova – inače Bošnjacima povratnicima – nadležna ambulanta je u Drinjači. Kada trebaju ljekaru Snagovljani se prvo moraju javiti u Drinjaču, a tamo im – po pravilu - daju uputnicu za Dom zdravlja u Zvornik, gdje se liječe. Pri svakom pregledu mještani Snagova pređu sedam kilometara do Zvornika, a odatle još oko 14 do Drinjače i naravno još 14 do Doma zdravlja u Zvorniku. Znači do ljekara idu 33 kilometra. Za sva bošnjačka povratnička naselja „izmišljena" je takva porocedura.To je za povratnike ponižavajuće i provocirajuće djelovanje vlasti u Zvorniku, ali se nemaju kome žaliti. Za ljudska prava ne postoje. „Mnogo je prikrivenih oblika segregacije Bošnjaka povratnika u Podrinje. Zato je još uvijek oko 30 posto predratnih građana Zvornika u inostranstvu, oko 20.000 ih je u F BiH, a oko 20.000 se vratilo u svoje obnovljene kuće, ali oko polovine njih još ima dokumente F BiH, gdje ostvaruju neka prava. Prava izbjeglica treba regulisati u cilju istinskog i održivog povratka, a ne opstanka prognanih. Tamo gdje se Bošnjaci vraćaju nema poduzetničkih projekata, nema tvornica. Za obnovu kuća na svaki tender konkuriše oko 300 porodica, ali malo ih dobije donacije, tako da neki ljudi više i ne konkurišu. To su problemi zbog kojih Dane otpora treba osmisliti drugačije", insistira Muhamed Čikarić. Ima li nekog prijedloga za novu koncepciju obilježavanja Dana otpora? „Mi se tradicionalno okupimo osmog aprila na Kula gradu gdje održimo čas istorije o nastanku Zvornika, potom njegove sudbine od prvih višestranačkih izbora, pa događaja s početka rata. Delegacije obiđu porodice šehida i poginulih boraca, mezarluke i uglavnom se u svim džamijama povratničkih mjesta održavaju vjerski obredi posvećeni mrtvima. Sve te manifestacije treba i dalje podržavati, ali u manifestacijama Dana otpora mi konačno moramo početi pripremati okrugle stolove, nuditi analize i rješenja za povratak, ukazivati na kočničare, kojih ima na svim stranama, jer iz toga izvlače ličnu korist. Okrugle stolove i analize trebamo pripremiti seriozno, a ih možemo organizovati i naknadno, ali ih posvetiti Danima otpora. Konačno, moramo priznati Islamska vjerska zajednica je odigrala značajnu ulogu u povratku Bošnjaka, odigrale su to i džamije, ali težište procesa povratka u Podrinje moramo pomjeriti u smjeru razvoja privrede, organizovanju zadruga i pokretanja poduzetničkih projekata radi održivog povratka. Bez zapošljavanja nema pravog povratka. To mora biti jasno svima, naravno ukoliko želimo povratak", kaže Muhamed Čikarić.
|
| Category: Podrinjske vijesti | Views: 1545 | |
| Total comments: 0 | |