Na obali Mramornog mora, u turskoj općini Altinova, pažnju posjetilaca privlači nedavno obnovljena džamija Ahmet-paše Hercegovića (Hersek-zade). U prošlosti je više puta stradavala od zemljotresa koji su u ovom kraju česti, ali je svaki put obnavljana i građena od rezanog kamena. Prema vakufnami, džamija je podignuta 1511. godine, a u Turskoj se dobro zna ko je bio Ahmet-paša Hercegović (1455. – 1517.), čije je turbe pored džamije. Sultanov ferman Rođen je 1455. godine u Herceg-Novom (Kastel Nuovo) u porodici Kosača, kao sin srednjovjekovnog bosanskog vladara Stjepana Kosače i njegove druge žene Barbare de Pajro Bavarske. Školovao se u Dubrovniku, a potom, nakon primanja islama, u čuvenom istanbulskom Enderun mektebu. Pod imenom Ahmet prvi put se javlja 1477. godine, u jednom fermanu sultana Mehmeda II, a već sljedeće godine bio je državni zastavnik, mirialam. U decembru 1481. ženi se kćerkom sultana Bajazida II i otad njegova karijera još više napreduje. Zlatno doba Nažalost, bosanskohercegovačka historiografija uglavnom ne govori o Hercegoviću. No, zato su njemački orijentalisti o njemu odavno objavili knjige na osnovu građe iz venecijanskih i dubrovačkih arhiva. Jedini prijepis Vakufname Ahmet-paše Hercegovića, dokumenta koji govori o šerijatsko-pravnom uređenju poslovanja i djelovanja njegovih zadužbina, čuva se na Univerzitetu u Filadelfiji (SAD). Tetak Sulejmana Veličanstvenog | |
| |
Pregleda: 2105 | |
Ukupno komentara: 0 | |