Dolaskom Selima I 1512. godine na mjesto sultana Osmanskog carstva, započinje do tada najveći uspon ove carevine. Novi sultan je imao viziju da svoju državu proširi i na afrički kontinent.

Godine 1516. Bošnjaci učestvuju u sultanovom vojnom pohodu na Egipat. U presudnoj Bici za Kairo, 22. juna 1517. godine, među mnogim poginulim je bio i vezir Sinan paša Borovinić, naš zemljak. Šta je značio za Osmansko carstvo najbolje svjedoče riječi sultana Selima I koje je izgovorio kada je čuo za Sinanovu pogibiju: “Egipat osvojih, Sinana izgubih. Zar se sa Sinanom može uporediti jedna pokrajina”.

Nakon osvajanja Egipta sultan je poslao bošnjačke odrede na jug zemlje, prema današnjem Sudanu, u područje druge katarakte Nila da ratuju sa tamnošnjim stanovnicima i čuvaju granice. Tu su Bošnjaci izgradili niz tvrđava i naselja, oženili se mjesnim djevojkama, a mnogi su tu zauvijek ostali. Njihovi potomci su se raspoznavali među domorocima još početkom XIX stoljeća. Švicarski istraživač Burkhardt nakon što je prošao tim oblastima 1815. godine o njima je zapisao: “Još i danas Ibrambe imaju lične crte svojih predaka, bosanskih vojnika, koje je sultan Selim poslao na stražu u tvrđavu Ibrim.”

Za Egipat se veže još jedan bosanski namjesnik, Ibrahim paša Novošeherlija iz Maglaja. On je 1582. godine imenovan namjesnikom ove zemlje. I historija Tunisa i Alžira, odnosno sjeverne Afrike, bilježi imena bošnjačkih vojskovođa i junaka. Jedan od njih je i Uludž Hasan paša, koji je bio namjesnik Alžira. Ostao je poznat po tome što je napravio jaku osmansku flotu sa kojom je uspješno vodio krvave borbe sa tadašnjim vladarima mora, Špancima. Sultan Murat III ga je 1588. godine imenovao vrhovnim zapovjednikom ratne flote Osmanskog carstva (kapudan pašom). U tom zvanju je 1589. godine konačno protjerao Špance iz Tunisa.

bosnae.info